Kad su u proljeće 1897. godine stigle u SAD prve vijesti o, navodno, velikim nalazištima zlata u Aljasci, u području rijeke Klondike, sa sto- tinama tisuća nezaposlenih koji su pošli u potragu za srećom krenuo je i jedan mladić čije će ime kasnije postati slavno u svjetskoj književnosti: Jack London. I mada za svoga boravka na Aljasci nije našao ni gram zlata, taj je mladić, izvanredan promatrač s izuzetnim pamćenjem i sposobnošću uživljavanja obogatio svoje iskustvo i našao materijal koji će mu omogućiti da ostvari ideal svoga života, vruću želju svoje mladosti da postane pisac, da živi od svoga pera. I doista, iskorišćujući ono što je doživio na Aljasci, sjećajući se dana provedenih u divljini snježne pustinje i ljudi što su žilavo i ustrajno kopali zemlju boreći se protiv nemilosrdne prirode, imajući čak pred očima pojedine likove što su u ono vrijeme izazvali u njemu divljenje, London je napisao jedno od svojih najuspjelijih djela - Zlato, roman o svom ničeanskom junaku Burningu Daylightu, čovjeku idealnih svojstava, pravom heroju ledenog sjevera, jakom i snažnom, koji se, pošto je svojom snagom toliko puta savladao prirodu i njene neumoljive zakone, i pošto se obogatio, ponovo vraća prirodi shvativši da zlato ne može donijeti trajnu sreću i mir i da je prava sreća samo ono što čovjek nosi u sebi i u onome što mu sama priroda daje. Nakon dugih godina uzbuđenja u potrazi za zlatom, i nakon godina provedenih u borbi sa spekulantima koji nastoje da ga izigraju i da se dokopaju njegova teško stečenog bogatstva, Daylight se povlači na jednu farmu, da bi ostatak života proveo sa ženom koju voli, u prijateljstvu s prirodom i po koravajući se njenim zakonima. Iako je gradu za ovaj svoj roman London crpio sa svog putovanja na Aljasku, on ipak ne pripada prvom razdoblju Londonova književnog stvaranja: nastao je mnogo kasnije, punih jedanaest godina poslije njegova povratka s Aljaske. Oštro podijeljen na dva dijela, od kojih se samo prvi događa na Aljasci, a drugi u San Francisku, kamo je bogatstvo dovelo njegova junaka s Aljaske, roman Zlato je ipak jedna jedinstvena cjelina u kojoj London dosljedno vodi svoju misao i svoje ideje, a prikazi u njemu izuzetno su snažni i umjetnički uspjeli, kao npr. prikaz Daylightova putovanja saonama od Circle Cityja do Dyea, koji se smatra najsnažnijim i najljepšim opisom ledenog Sjevera u svjetskoj književnosti.